EU 2020 paket za klimu i energiju


Klimatsko-energetski paket 2020 predstavlja set obavezujućeg zakonodavstva koje ima za cilj da osigura da Evropska unija dostigne svoje ambiciozne ciljne vrednosti u oblasti klime i energije za 2020.g.

 

Te ciljne vrednosti, poznate kao "20-20-20", postavljaju tri ključna cilja za EU do 2020:

 

  • Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 20% u odnosu na nivoe iz 1990. godine;
  • Povećanje udela potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 20%;
  • Povećanje energetske efikasnosti za 20%.


Ciljne vrednosti 20-20-20 predstavljaju integrisan pristup politici klime i energije koja ima za cilj borbu protiv klimatskih promena, povećanje energetske bezbednosti EU i jačanje njene konkurentnosti. Pomenute ciljne vrednosti postavili su lideri EU u martu 2007.g, kada su se obavezali da učine da Evropa postane visoko energetski efikasna ekonomija sa niskom emisijom ugljenika, a usvojeni su kroz klimatsko-energetski paket 2009.g. EU takođe nudi da poveća svoje smanjenje emisija na 30% do 2020.g. ukoliko se ostale ključne ekonomije takođe obavežu da preuzmu pravedan deo napora u smanjenju globalnih emisija.

 

Klimatsko-energetski paket sastoji se od četiri komplementarna zakonodavna akta:

 

Reforma sistema trgovine emisijama (EU ETS)

Sistem EU ETS  je ključni instrument za najekonomičnije smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Klimatsko-energetski paket uključuje sveobuhvatnu reviziju i jačanje zakonodavstva koje leži u osnovi sistema EU ETS, odnosno Direktive o trgovini emisijama. Glavne izmene uključuju uvođenje jedinstvene EU granične vrednosti dodataka na emisije umesto ranijih nacionalnih graničnih vrednosti. Ta granična vrednost će se svake godine smanjivati tako da do 2020.g. emisije budu 21% ispod nivoa iz 2005.g.

 

Nacionalne ciljne vrednosti za emisije koje ne potpadaju pod EU ETS

U okviru takozvane Odluke o zajedničkim naporima, države članice su preuzele obavezujuće godišnje ciljne vrednosti za smanjenje svojih emisija gasova sa efektom staklene bašte iz sektora koji nisu obuhvaćeni sistemom EU ETS, kao što su sektori stanovanja, poljoprivrede, otpada i transporta – što predstavlja oko 60% ukupnih emisija u EU.

Nacionalne ciljne vrednosti kreću se od 20% smanjenja emisija u najbogatijim državama članicama do 20% povećanja emisija u najmanje bogatim državama članicama. Države članice se obavezne da dostavljaju godišnje izveštaje o svojim emisijama po EU monitoring mehanizmu.

 

Nacionalne ciljne vrednosti za obnovljive izvore energije
Po Direktivi o obnovljivim izvorima energije, države članice su preuzele obavezujuće nacionalne ciljne vrednosti za povećanje udela obnovljivih izvora energije u svojoj potrošnji energije do 2020.g. Nacionalne ciljne vrednosti koje se kreću od 10-49% će omogućiti da EU u celini dostigne svoju ciljnu vrednost za obnovljive izvore energije do 2020.g. Osim toga, ove ciljne vrednosti će takođe doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i smanjenju zavisnosti EU od energije iz uvoza.

Prikupljanje i skladištenje ugljenika
Četvrti element klimatsko-energetskog paketa je direktiva koja stvara pravni okvir za ekološki bezbednu primenu tehnologija za prikupljanja i skladištenja ugljenika, što podrazumeva prikupljanje ugljen-dioksida koji se ispušta iz industrijskih procesa i skladištenje u podzemne geološke formacije gde ne doprinosi globalnom zagrevanju.

 

Klimatsko-energetski paket se ne bavi direktno ciljnim vrednostima za energetsku efikasnost. Taj cilj se ostvaruje kroz Plan iz 2011 za energetsku efikasnost (Energy Efficiency Plan), koji obuhvata set mera koje imaju za cilj da kreiraju značajne prednosti za domaćinstva, poslovne subjekte i javne organe.